Upute za komentiranje i izbor grčkih tekstova (Grčka morfologija 2)

U ljetnom semestru komentiramo samo ono što je (slušaocima drugog semestra) teško razumjeti, a za glagolske oblike upućujemo na relevatne paragrafe gramatike Musić-Majnarić; usp. kazalo.

1. NZ je priredio dokument s izborom, NJ je u svoju radnu verziju dodao "slobodne" verzije tekstova (Perseus itd, ono što je objavljeno kao CC ili je u javnoj domeni); u dokumentu je inicijalima naznačeno koji su tekstovi već podijeljeni
2. Tablica Tekstovi2 na Google Spreadsheetu "Grčka lektira" https://docs.google.com/spreadsheets/d/18zKJ1WCfoif-vDUVZCJyqohY62UB-qXC37WV1_cofUg/edit?usp=sharing ima polje D "Komentira"; tamo se upišite gdje god je slobodno, po želji
3. U istoj tablici, neki su autori u polju E "Autor" istaknuti (ljubičastom) bojom. To znači samo da za te autore nije potrebno pisati dio "O autoru", jer su već obrađeni u zimskom semestru
4. Sva ostala polja tablice "Tekstovi2" su za razne računalne manipulacije, nisu jako bitna za komentatore
5. NJ kazalo uz Musića (i njegove rupe) je u wikiju repozitorija hellenismos-hypostates: https://bitbucket.org/nevenjovanovic/hellenismos-hypostates/wiki/MusicKazalo.md
6. Ažurnu verziju PDF-a s prijelomom možete uvijek naći na Bitbucketu, repozitorij hellenismos / citanka: https://bitbucket.org/nevenjovanovic/hellenismos/src/default/citanka/

Dodatne upute i napomene

1. Pokušajmo smanjiti broj paragrafa gramatike na koje upućujemo studente; nerealno je očekivati da će pregledati pet ili šest paragrafa; jedna ili dvije uputnice optimalne su
2. Korisno je i pedagoški vrijedno donositi informacije o rekciji (u zadanom kontekstu), npr. ἀκούσασα § 267; rekcija je u ovom slučaju: τι τινος nešto od nekoga
3. Studentima je još uvijek teško od zadane glagolske osnove doći do leme, pa tu treba više pomoći, npr. εἶδε § 254; ὁράω osnove § 327.3 ili Ἔπεισε § 267; πείθω osnove s. 118; rekcija: τινα τι, ovdje otvara mjesto dopuni u infinitivu
4. Jedna vrsta pomoći za glagolske osnove jest kod složenog glagola uputiti na simpleks (i dodati paragraf s njegovim osnovama), npr. κατακειμένας složenica κεῖμαι § 315.a
5. Druga je vrsta pomoći uputiti na članak o glagolu u LSJ, po mogućnosti s točnom lokacijom značenja koje odgovara zadanom kontekstu, npr. ἥψατο § 267; § 269 (verba muta); LSJ ἅπτω A.II (metaforično)
6. Budući da Musić-Majnarić ne priznaju imenski predikat, na njega treba posebno upozoriti; predlažem ovu formulaciju: imenski predikat, Smyth 909 (Smytha se na Perseusu može listati prema broju paragrafa)
7. Ne zaboravimo stvarni komentar!
8. Ne zaboravimo upozoravati na koordinaciju i upotrebu čestica (po mogućnosti ne citirajući Musić-Majnarić, jer njihova terminologija, "uzvične čestice" itd, jako zbunjuje

Upute za lektoriranje Čitanke za Grčku morfologiju 1

Evo što treba ujednačiti (to ujednačuje NJ, ostalima za informaciju)

1. kratice padeža: n. g. d. a. v.
2. kratice brojeva: sg. pl.
3. kratice rodova: m. r.; ž. r.; s. r.
4. kratice glagolskih oblika: ptc. imp. impf. plpf.
5. kratice glagolskih likova: akt. medpas. med. pas.
6. kratice konstrukcija: A+I, N+I, GA
7. želimo naviknuti studente na sljedeće stručne termine: rekcija (izražena zamjenicom - rekcija: τινος itd); antecedent (odnosne zamjenice); glagol otvara mjesto nečemu (konstrukciji, rečenici); veznik ili zamjenica uvode zavisnu rečenicu

Standardne formule

• γε čestica naglašava prethodnu riječ (ili riječi između kojih stoji): baš...; §~519.1
• kopulativno δέ (izvan koordinacije s μέν) označava prijelaz iz rečenice u rečenicu; sljedeća rečenica iskazuje nešto novo ili drugačije, ali ne suprotno prethodnom iskazu, Smyth §~2386
• δεῖ δέω trebati; 3. l. sg. ind. prez.; bezlično δεῖ otvara mjesto akuzativu s infinitivom (§ 492)
• δὴ čestica naglašava prethodnu riječ: dakle...; §~516.5
• koordinacija rečeničnih članova pomoću para čestica: a...
• odnosna zamjenica uvodi odnosnu rečenicu, antecedent je...
• παύω prestati; παύομαι otvara mjesto predikatnom participu kao nužnoj dopuni: prestajem nešto činiti, §~501
• τε καὶ: koordinacija ostvarena parom sastavnih veznika: i... i...
• τυγχάνει i sl. + ptc: τυγχάνω slučiti se; kopulativni glagol otvara mjesto participu i prevodi se prilogom: slučajno..., upravo... §~501; 3. l. sg. ind. prez. akt.